|
|
|
|
Upoznajte
Orlovat:
Geografski
položaj:
Mesto
Orlovat se nalazi na granici južnog i srednjeg Banata koju čini dolina
Tamiša. Pošto se nalazi na desnoj obali Tamiša svrstava se u naselja
srednjeg Banata. Sa još 22 naseljena mesta pripada opštini Zrenjanin.
Od samog grada Zrenjanina udaljen je 24 kilometara asfaltnim putem koji
vodi u pravcu Pančeva. Katastarska opština Orlovat obuhvata površinu od
4246ha 65a 46m² . Naselje je smešteno na višoj tamiškoj terasi
apsolutne visine 81 metar. Celom svojom dužinom sa jedne strane
prislonjeno je uz desnu obalu reke Tamiš, a sa druge strane uz lesni
plato koji blago prelazi u aluvijalnu ravan. Lesni plato kod Orlovata
dostiže visinu od 99 metara apsolutne visine i svojom visinom dominira
u srednjem Banatu. Atar Orlovata graniči se sa sledećim atarima
naseljenih mesta: Lukićevo, Botoš, Tomaševac, Uzdin, Idvor, Farkaždin,
Perlez, Stajićevo i Ečka. Saobraćajna povezanost Orlovata sa vecim
gradskim centrima je izuzetno povoljna. Železnički most spaja srednji i
južni Banat a železnička stanica Orlovat stajalište predstavlja
čvorište pruga ka Zrenjaninu, Pančevu, Beogradu i Novom Sadu.
Stanovništvo:
Po
poslednjem popisu izvršenom 2002. god broj stanovnika iznosio je 1789
sa ukupno 586 domaćinstava. U odnosu na predhodni popis, izražen je
negativan prirodni priraštaj što nije oduvek bio slučaj. Gledano od
1660. godine kada je popisano 16 domova pa sve do 1961. godine kada je
popisom utvrdjeno 621 dom i 2.335 stanovnika. Zanimljivo je spomenuti
da je Orlovat 1891. godine imao 397 domova i 1980 stanovnika, pa u
poredjenju sa popisom iz 1991. broj stanovnika je skoro isti posle
jednog veka, ali se broj kuća daleko povećao i prosečno u jednoj kući
sada živi tri stanovnika. Imamo pisani podatak da je u nekim kućama u
prvoj polovini XIX veka živelo i više od tridest stanovnika. Na broj
stanovnika u Orlovatu su uglavnom uticali ratovi u njegovoj prošlosti,
a oni su bili česti.U dva svetska rata poginulo je čak 100 stanovnika
Orlovata.Naročito je tragičan bilans Prvog svetskog rata u kojem je
izginulo 69 Orlovaćana. Neki od njih su se borili na strani
Austro-Ugarske a neki kao dobrovoljci u srpskoj vojsci. Danas se u
centru sela nalazi spomenik poginulim dobrovoljcima koji je podignut
1921.godine. Tokom Drugog svetskog rata poginula je 31 osoba. Kako u
prošlosti tako i danas 99% stanovnika Orlovata čine Srbi, a 98% su
pravoslavne veroispovesti. Po svojoj socijalnoj strukturi 72% čini
poljoprivredno stanovništvo, koje se pretežno bavi ratarstvom i
stočarstvom i nešto povrtarstvom..
Školstvo:
Osnovna
škola u Orlovatu ima tradiciju dugu prko dva veka. Kako navodi prof.
Radoje Drašković u listu Orao (br.1, avgust 1998.god.) prvi podaci o
školi potiču iz 1768.godine kada je u popisu škola Banata konstatovano
da se deca u Orlovatu uče pismenosti kod seoskog sveštenika. Godine
1772. prema podacima Matice srpske postoji škola u Orlovatu. Ime
slikara Uroša Predića dobija 1961. godine. U školi se realizuje
pripremni predškolski program i osmogodišnje obrazovanje. Pohađa je oko
140 đaka, o kojima brine 25-oro zaposlenih. Škola je funkcionalna, po
uslovima boravka dece, nastavnim sredstvima i stručnom radu odgovara
savremenim zahtevima. Izletišta: Orlovat ima
izuzetne uslove za izletišta i to celom obalom Tamiša, koji protiče
kroz atar i uz sam Orlovat. Za sada maksimalno se koristi za sportski
ribolov celom dužinom obale i za kupanje uglavnom kod mosta, u Podolini
i na Viru. U vožnji čamcem po Tamišu mogu se videti nezaboravni prizori
prirodnih lepota, ledine u kombinaciji sa šumom. Mnogobrojna jata
ptica, gusaka i stada stoke na ispaši upotpunjuju prijatnu sliku Tamiša
i njegove obale. Na obali Tamiša u potesu "Vinogradi" nalazi se i lepo
vikend-naselje zaljubljenika u Tamiš i njegove lepote.
Igre:
Kada
se govori o specifičnostima u Orlovatu moraju se spomenuti još dve
stvari a to su "Lopte na šoranje" i kartaška igra "Fuks". Lopte na
šoranje se do šezdesetih godina XX veka igraju u proleće skoro svakog
sunčanog dana a zadnjih godina samo na prvi dan Uskrsa. Okupi se veliki
broj igrača i publike, a igra se sa dve ekipe tako što se palicom šora
krpena lopta. Lopte na šoranje ima sličnosti sa bezbolom i oduvek se
igrala u Orlovatu. Saznali smo da se po istim pravilima ova igra igra
još samo u Vranjevu , Novom Bečeju. Od skora se igra i u Tomaševcu o
Uskrsu. Fuks je kartaška igra koja se igra sa madjarskim kartama - 32
karte. Igra se sa 2+2 kartaroša, ima specifična pravila a naročito
pisanje. Nije poznato da se još negde igra, a u Orlovatu je jedna od
najomiljenijih zabava u toku cele godine. Leti na sokaku okuplja bučnu
publiku oko igrača. Šah je takođe jedna od omiljenih igara u Orlovatu.
Aktivno se igrao tridesetih i četrdesetih godina XX veka. Krajem Drugog
Svetskog rata Orlovaćani su imali priliku da igraju šah sa ruskim
oficirima i vojnicima. orlovatski šahisti su oduševili ruse svojim
znanjem i veštinom. Najbolje rezultate su postizali šezdesetih,
sedamdesetih i osamdesetih godina. Tada su bili u Vojvođanskoj ligi.
Najstarija Originalna fotografija Orlovatskih šahista iz 1944. god.
|
|

|
|

|
|

|
|
 |
|
 |
|
 |
|

|
|

|
|

|
|

|
|

|
|

|
|

|
|

|
|
|